UVOD

U staro doba ljudi su bili nadmoćniji u praktičnorn predviđanju zemljotresa. Pre više od 1900 godina, rimski istraživač prirode, Plinije Stariji, nabrojio je četiri prirodna fenomena koji mogu najaviti prijeteći zemljotres.

ČETRI PRIRODNA FENOMENA

Jedan od tih predznaka pokazuje se lakim vibriranjem tla i škripom gradevina, i u njemu se lako mogu prepoznati slabi predpotresi, koji - kako je već spomenuto - brojem i jačinom često eskaliraju do snažnog zemljotresa. Drugi su prijeteći predznak uzbuđene životinje: Čak ni ptice ne ostaju lišene straha..

Kad se u bunarima zamuti voda i dobije još i odvratan miris, reč je o daljem ozbiljnom predznaku. Ta su tri simptoma potresa u posljednjoj četvrti 20. veka odjednom dospjela u središte zanimanja istraživača zemljotresa u zapadnim zemljama. Ista vrsta predznaka zemljotresa omogućila je kineskim stručnjacima da pravovremeno predvide snažan zemljotres u Hajhengu godine 1975. Plinije navodi i četvrti predznak potresa - stvaranje neke vrste potresne magle. I to će se pokazati tačnim, u onoj mjeri u kojoj može biti potvrđena saznanje o oslobađanju nabijenih čestica aerosola.

Već je i sama ta spoznaja dovoljna za tvrdnju da su ljudi u starome svijetu pre 2000 godina razumjeli znatno više od praktičnog predviđanja zemljotresa nego danas. Plinije je mnoga svoja znanja crpio iz starijih izvora: ako ih pratimo, naići ćemo na dodatna iskustva, iako su spisi većine starih grčkih fizičara, u kojima su oni pokušavali znanstveno protumačiti zemljotrese, zauvijek izgubljeni.

BOJA SUNCA

Tako je saznanje o stvaranju čudne potresne magle bilo već Aristotelovo gradivo. Obojenost i pomračivanje Sunca on spominje kao izrazite glasnike zemljotresa. O menjanju boje Sunca, od crvenkaste do tamne, kao predznaku zemljotresa znao je već i grčki pisac Pausanias (2. vek). Da se pre zemljotresa u bunarima menja visina vode i da voda postaje mutna, verovatno je bilo poznato još od pradavnih vremena.

Grcki fizičar i mogući učitelj geometrijskog genija Pitagore, Ferekides (6. vek pr.n.e.), predvidio je na temelju tih fenomena čak zemljotres koji se zaista dogodio nakon tri dana. On je napisao i teoriju o nastanku sveta - i vrsta njegova proročanstva ne ostavljaju nikakve sumnje da je predviđanje zemljotresa bio naučni čin, svesno primjenjivanje jedne iskustvene činjenice: ». ..kad je ugledao vodu iz jednog nepresušnog bunara, rekao je da predstoji zemljotres«.

STARI MUDRACI

U 6. veku pr.n.e., i drugi je fizičar, glasoviti Anaksimander Miletski (615- 520. pr.n.e.) s velikom sigurnošću i samouverenošću predvidio snažan zemljotres. On je zahtevao od Lakedemonjana (Spartanaca) da napuste kuće i grad jer predstoji zemljotres, i savjetovao im je da sa svojim oružjem na otvorenom polju pričekaju nesreću.Ona je zaista došla i razorila grad. S brda Tajget odlomila se, osim toga, i golema stena koja je imala oblik brodske krme, i otutnjala u dubinu.

I grčki fizičar Anaksagora (5. vek pr.n.e.) predvidio je zemljotres. Od njega doznajemo da je na temelju poznavanja egipatskih tajnih spisa mogao predvidjeti katastrofu. Te stare egipatske mudrosti sigurno su zauvijek izgubljene. No, u njima se može raditi jedino o opisu neobičnih fenomena koji prethode zemljotresu. Prije dve hiljade, istraživači prirode očigledno su pouzdano predvideli nekoliko snažnih zemljotresa, što zapadni naučnici danas ne mogu ponoviti. Stari su istraživači poznavali značenje predpotresa i razumjeli su se u niz misterioznih predznaka, s kojima se u zapadnim zemljama tek sada počinju baviti na temelju najnovijih kineskih uspjeha u predviđanju zemljotresa.

GDE SMO DANAS?

U praktičnoj kratkoročnoj prognozi zemljotresa danas sigurno nismo otišli dalje od naučnika staroga doba. Mi, doduše, svakako razumijemo više teoretskih odnosa u vezi s procesima u Zemlji, ali, odbacujući dragocena zapažanja naroda, lišili smo se mogućnosti da delotvorno prikupimo iskustva o jednom prirodnom događaju koji se pojavljuje odveć rietko, a da bi se u kratkom vremenu mogao eksperimentalno iscrpno istražiti.