aheologija kolekcionarstvo istorija mali oglasi internet aukcije forum chat knjiga gostiju zanimljivosti svetske misterije
   
  Arheologija
  10 jakih zena
 
U danasnje vreme ravnopravnosti medju polovima zaboravlja se na prkosne zene, vladarke i vojskovodje, koje u neravnopravnim okolnostima nisu ustuknule vec su se izborile sa izazovima bolje no sto bi to ucinili muskarci iz njihovog okruzenja



1. Engleska kraljica Elizabeta I

Henri VIII prilicno je zakomplikovao istoriju Engleske svojim pokusajima da dobije muskog naslednika. Shodno tome, kada se rodila 1533. godine, mala Bes nije bila predodredjena da vlada. U stvari, Elizabeta I bila je trece Henrijevo dete koje je ponelo krunu. Nakon sto se njen bolesljivi polubrat Edvard i raspikuca polusestra Meri nisu pokazali sposobnim za upravljanje kraljevstvom, Elizabeta se obrela na prestolu. Srecom po Englesku, pokazalo se da je izuzetno darovita da upravlja ljudima i drzavom. Tokom svog dugovecnog kraljevanja, od 1558. do 1603. godine, „devicanska kraljica” iskazivala je politicku ostroumnost i ucvrscivala svoju vlast kako kod kuce tako i na medjunarodnom planu. Njena brizljiva vladavina postavila je osnove za zlatno doba Engleske kao pomorske i trgovacke sile, osvajaca prekomorskih poseda, te uspona u umetnosti i knjizevnosti (iz tog razdoblja spomenimo samo Sekspira).

2. Dzinga Mbandi

Africka kraljica Dzinga Mbandi vladala je Ndongom (danas Angola) u 17. veku. Nosila je titulu kralja i pokazala se vrednom tog zvanja. Pokazivala je podjednaku snalazljivost u pregovorima s Portugalcima koji su pristizali u tu oblast, kao i u koriscenju sile. Tokom svoje duge i plodne vladavine licno je predvodila vojsku u bitke protiv susednih plemena i Evropljana koji su zaposedali okolna podrucja. Pricalo se da ima muski harem i da je na vlast dosla tako sto je njen rodjeni brat, dotadasnji kralj, izgubio zivot pod tajanstvenim okolnostima, kao i njegov sin, naslednik prestola.



3. Neli Blaj

Elizabet Kohrejn bila je siromasni devojcurak u Pensilvaniji kada je 1885. godine napisala ostro pismo novinama „Pitsburg dispec”, odgovarajuci na tekst u kome je pisalo da je zenino mesto u kuci, da bude domacica i radja i odgaja decu. Zadivljen njenom svojeglavoscu i smislom za pisanje, urednik „Dispeca” uposlio je kao novinara da pise kriticki o drustvenim pitanjima, kao sto su uslovi rada i siromastvo. Njen nacin pisanja privukao je Dzozefa Pulicera i on je zaposlio u svom casopisu „Njujork vorld”. Postala je jedna od najcuvenijih americkih novinara 19. veka pod imenom Neli Blaj. Tokom plodne karijere Neli je razotkrivala razne stetne pojave, nesposobnost, nestrucnosti i podmicivanja u drzavnim ustanovama, kao sto su zatvori i ludnice. Cak je glumila dusevni poremecaj da bi licno prosla tretman u jednoj ustanovi, a sve za potrebe novinskog pisanja koje je na kraju uticalo na mnoge drustvene i institucionalne promene. Ostala je upamcena i po obilasku sveta za 72 dana pretekavsi tako izmastanog Fileasa Foga iz „Puta oko sveta za 80 dana” Zila Verna.

4. i 5. Trung Trak i njena sestra Trung Naj

Plemkinje Trung Trak i Trung Naj predvodile su vijetnamsko plemstvo u vojnom pohodu protiv kineskih osvajaca. Trung Trak se na to odlucila nakon sto je kineski zvanicnik ubio njenog muza, vijetnamskog plemica, zbog zavere protiv dinastije Han. Pozvala je sestru u pomoc i zajedno su pobedile i oterale kineskog generala iz Lijen Laua. Tokom samo jedne godine osvojile su cak 64 kineska utvrdjenja. Medjutim, dve godine kasnije Kina je presla u ozbiljan protivnapad. Bez profesionalne vojske, a ni podrske seljaka, vijetnamsko plemstvo nije bilo u stanju da se brani. Sestre su docekale kinesku vojsku kod danasnjeg Hanoja i posle zestokog okrsaja bile su pobedjene. Ipak, ni tada nisu prihvatile predaju. Drzeci se za ruke, zajedno su skocile u reku i udavile se.



6. Golda Mejr

Supruga i majka dvoje dece, Goldi Mabovic Mejerson posvetila je svoj zivot snu o jakom i nezavisnom Izraelu. Rodjena je u Rusiji 1898. godine, ali je odrasla u americkoj drzavi Viskonsin. Bila je uciteljica u Milvokiju, a onda je jednoga dana, s muzem otisla da zivi u kibucu, drustvenom dobru, u oblasti koja se tada zvala Britanska Palestina. Narednih godina, posle razvoda od muza i odlaska u Jerusalim, potom u Tel Aviv, penjala se drustvenim lestvicama, od sindikata do politickih i drzavnih polozaja. Golda Mejr (kako je promenila ime) bila je zakonodavac, poslanik i ministar spoljnih poslova. Onda je, 1969. godine, izabrana za premijera Izraela. Ostala je upamcena kao tvrdokoran pregovarac i nepokolebljiv politicar. Kada je doslo do rata sa Arapima u takozvanom Jom Kipur ratu 1973. godine, prihvatila je odgovornost za smrt i razaranja. Iako je njena partija dobila izbore, Golda se ubrzo povukla iz politike.

7. Boadicea

Rimljani u Britaniji pocetkom nase ere nisu imali pojma sta ih ceka. Kada je plemenski kralj Prasutagus umro ne ostavivsi muskog naslednika, Rimljani su osvojili njegovo kraljevstvo (danas Norfolk) i prognali su njegovu porodicu i poglavare koji su ga podrzavali. Ono sto nisu mogli da ocekuju, bila je razjarena kraljeva udovica Boadicea, koja je podbunila plemena i okupila ih u borbu protiv Rimljana. U svom osvetnickom pohodu Boadicea je pobila na hiljade Rimljana (i Britance koji su ih podrzavali), spalivsi sve rimske naseobine od Kamulodunuma (danas Kolcester) do malene rimske postaje u Londinijumu (danas London). Na iznenadjenje svih, Boadicea i njene horde slistile su rimsku Devetu legiju do nogu. Nazalost, kada je saznao sta se dogodilo, rimski guverner Sutonijus Polinus poveo je protiv nje nepreglednu i nadmocniju vojsku. Boadicea je prihvatila bitku, ali je posle iscrpljujuce i dugotrajne borbe izgubila. Umrla je ubrzo potom, najverovatnije ispivsi otrov.



8. Jovanka Orleanka

Ko je mogao da pretpostavi da ce pobozna i dosledna sesnaestogodisnja devojka postati narodni junak Francuske? Kao sto poznata prica kaze, Jovanki Orleanki javio se u snu Bog rekavsi joj da pomogne Sarlu, nasledniku francuskog prestola, u borbi protiv zavojevackih Engleza. Nepokolebljiva i neustrasiva, Jovanka je ubedila Sarla (kasnije Sarla VII) da joj poveri vodjstvo nad francuskom vojskom u Stogodisnjem ratu. Ispostavilo se da je Jovanka ostvarila zapazenu vojnu karijeru.
Nazalost, Jovanka je kasnije zarobljena i podvrgnuta mukama. Francuski crkveni velikodostojnici, u dosluhu s Englezima, osudili su je za jeres i obla-cenje muskih odela. Jovanka Orleanka spaljena je 1431. godine na lomaci kao jeretik, postavsi tako verski mucenik. Vatikan je kasnije odbacio optuzbu za jeres i skoro pet vekova posle njene smrti proglasio je za sveticu.



9. Indira Gandi

Kao kcerka Dzavarhalala Nehrua, koji je bio prvi premijer nezavisne Indije, Indira Gandi rano je uplivala u politicke vode. U tridesetoj godini bila je zvanicna domacica na prijemima svog oca, a 1964. godine izabrana je da udje u indijski parlament. Nastavljajuci stopama svog oca, dve godine kasnije postala je premijer Indije. Ubrzo je stekla veliku podrsku, narocito nakon sto je Indija pobedila Pakistan 1971. godine u pogranicnom ratu. Nazalost, istom brzinom stekla je i neprijatelje. Godine 1975. optuzena je za neprincipijelno vodjenje pobednicke kampanje na izborima odrzanim tri godine ranije, ali se oduprla sudskoj odluci da se povuce sa vlasti. Umesto toga, donela je odluku o cenzuri stampe, ukidanju gradjanskih prava i progonu neistomisljenika. Gradjani Indije oterali su je na izborima 1977. godine, ali je opet uspela da osvoji mesto premijera tri godine kasnije. Za vreme ovog mandata Indira Gandi sukobila se sa nacionalistickim separatistickim pokretima, a 1984. godine naredila je vojne napade na sektu Sika. Dva njena telohranitelja, militaristicki nastrojeni Siki, usmrtili su je.

10. Laksmi Baj

Kada je maharadza Dzansija - knezevine u severnoj Indiji - umro 1853. godine, nije ostavio naslednika. Shodno tome, britanski guverner najavio je da ce Britanija prisvojiti tu oblast. Maharadzina udovica Laksmi bila je uporna u tome da njen maloletni sin treba da nasledi maharadzu i da Dzansi ostane nezavisan. Medjutim, kako njen sin nije bio u krvnom srodstvu s maharadzom vec usvojen, britanski guverner oglusio se o njen zahtev. Na to je razjarena Laksmi okupila vojsku s namerom da odbrani Dzansi od Britanaca. Premda su se borili hrabro i odvazno, morali su da pokleknu pred nadmocnijim neprijateljem. No, umesto da se preda, Laksmi je utekla na konju i povela indijsku pobunu sirih razmera. Na kraju je poginula u jednoj bici.
 
   
 
Ce site web a été créé gratuitement avec Ma-page.fr. Tu veux aussi ton propre site web ?
S'inscrire gratuitement