aheologija kolekcionarstvo istorija mali oglasi internet aukcije forum chat knjiga gostiju zanimljivosti svetske misterije
   
  Arheologija
  EKSLUZIVNO
 

Revolucionarno arheološko otkriće
11. jun 2005. | 14:05 | Izvor: Indipendent
London -- Londonski Indipendent preko cele naslovne stane objavljuje članak o pronalasku najstarije civilizacije u Evropi.

Prema pisanju lista, ta civilizacija je 2.000 godina starija od Stounhendža u Velikoj Britaniji. Ustanovljeno je da ispod polja i gradova u Nemačkoj, Austriji, Češkoj i Slovačkoj postoji mreža od više od 150 ogromnih hramova, izgrađenih pre 7.000 godina, odnosno oko 300 godina pre sličnih hramova u Mesopotamiji, prenosi BBC.

List navodi da će to otkriće iz temelja promeniti postojeća shvatanja o kamenom dobu u Evropi pošto se do sada smatralo da se monumentalna arhitektura pre Evrope razvila u Mesopotamiji i Egiptu, piše list.

Najveca arheoloska otkrica

     Dvadeseto stoljece ostat ce zapamceno po velikom broju fascinantnih arheoloskih otkrica koja su u potpunosti promijenila nasu percepciju proslosti. Na svjetlo dana su izasli nepoznati gradovi i civilizacije, djela izuzetne zanatske i umjetnicke vrijednosti, te astronomski zapisi koji zapanjuju svojom preciznoscu. Uz pomoc nove moderne tehnologije arheolozi su doznati citav niz podataka koji dokazuju da ljudi iz proslosti nisu bili nikakvi divljaci, vec da su u svom pristupu zivotu iskazivali nama nedostupnu sofisticiranost. Uz sve to se i nastanak ljudske vrste pomaknuo se s prijasnjih par stotina tisuca godina na daleku proslost od dva miliona godina. Postalo je jasnim da smo na ovoj planeti bili prisutni puno prije nego sto smo do sada mislili i da su nasoj poznatoj civilizaciji prethodile mnoge nepoznate.
     Odabir deset najvecih arheoloskih otkrica dvadesetog stoljeca nije uopce laka stvar. To je isto kao kad pokusate napravizi listu deset najboljih pjesama ili filmova. Svaki izbor nuzno mora biti bar malo subjektivan i nikako ne moze obuhvatiti sve ono sto je vrijedno. Prilikom ovog odabira kao osnovni kriterij posluzila je procjena vaznosti pojedinog otkrica na nivou mijenjanja nacina interpretacije ljudske povijesti. Svako od dolje navedenih otkrica predstavljalo je na svoj osoben nacin neku vrstu revolucije u razumijevanju onoga sto uistinu jesmo. I upravo zbog uspijeh arheologije u dvadeset i prvom stoljecu nece ovisiti o tehnologiji koju ce koristiti nego o prihvacanju jedne drugacije koncepcije svijeta u kojem zivimo.

1. Svitci s Mrtvog mora

     U proljece 1947. godine u jednoj spilji pored Mrtvog mora pronadjene su posude u kojima su se nalazili vrlo stari svici. Tek nakon godinu dana postalo je jasno o cemu je uistinu rijec. Starost svitaka je procijenjena na razdoblje od 200. godine prije Krista do 68. godine poslije Krista i sadrzali su najstarije zapise zidovske Biblije. Medju njima je pronadjena i kopija biblijske knjige Izaijine koja je bila starija od svega sto je do tada bilo sacuvano na originalnom hebrejskom. Objavljivanje sadrzaja tih svitaka pratila je velika doza mistificiranja. Neki istrazivaci su inzistirali da ce oni dokazati postojanje i bozansku prirodu Isusovu, dok su vjerovali kako se u njima kriju po krscanstvo opasni sadrzaji koji su izbaceni iz sluzbenih biblijskih verzija. Postepenim obajvljivanjem moglo se doznati da se na svicima osim biblijskih tekstova nalaze i nepoznati "komentari" Biblije, posljednje rijeci pojedinih licnosti, popis rituala, instrukcije za posljednju apokalipticnu bitku, pa cak i popis zakopanih blaga. Vecina tekstova bila je zapisana na heberejskom jeziku, te neki na grckom aramejskom. Svitci s Mrtvog mora jos uvijek nisu u potpunosti istrazeni i njihova tajna ceka da bude rijesena u novom tisucljecu.

2. Tutankamonova grobnica

     Engleski arheolog Howard Carter i njegov sponzor lord Carnarvon istrazivli su 1922. godine po egipastkoj Dolini kraljeva. Nisu se ni nadali da ce upravo oni biti prve osobe koje ce u povijesti pronaci grob jednog od egipatskih faraona. Grob na kojeg je naisli pripadao je Tutankamonu, sinu i nasljedniku heretika Eknatona, i bio ispunjen velikom kolicinom zlata. Njihovo otkrice izazvalo je senzaciju sirom svijeta i u kratkom vremenu ih pretvorilo u medijske zvijezde. Stvaranju mita pripomogla je i nesretna smrt lorda Carnarvona koja se povezala s apokrifnom "faraonovom kletvom". Kasnijim istrazivanjem Tutankamonove mumije ustanovljeno je da je ovaj kralj-djecak nenadano umro 1323. godine prije Krista uslijed udarca u glavu. Najvjerojatnije se radilo o uspjesno provedenoj uroti i atentatu. Usprkos velikog blaga koje je pronadjeno u njegovoj grobnici, Tutankamon nije spadao u vaznije egipatske kraljeve. Za vrijeme svog kratkog zivota on jednostavno nije uspio ostaviti neki vazniji upliva, pa je vrlo brzo zaboravljen od onih koji su slijedili iza njega. Ipak, on je vremenom postao nekom vrstom ikone ne samo za egiptologiju, nego i za citavu arheologiju.

3. Kosti koje su uzbudile Ameriku

     George McJunkin bio je po svemu vrlo neobican kauboj. Na sedlu njegovog konja zajedno su visili puska i teleskop. U kolovozu 1908. godine jasuci kroz podrucje Novog Meksika uocio je gomilu starih kostiju. Sjahao je s konja i ustanovio da se radi o ostacima drevne vrste bizona koji je bio ubijen od strane ljudi. Pored kostiju jasno su se raspoznavali i ostaci kamenog oruzja koje su pri tome koristili. McJunkin je odmah shvatio da se radi o vrlo vaznom otkricu i odlucio s njime upoznati najpoznatije americke arheologe. U to doba vodeci autoritet na planu istrazivanja americke proslosti bio je Aless Hrdlicka, voditelj Smithsonian instituta, koji je postavio teoriju kako su prastanovnici Amrike zivjeli tamo prije 3000 godina. Kosti koje je pronasao McJunkin bile su stare 10000 godina i nikako se nisu uklapale u njegove procijene, pa je zato ucinio sve kako bi sprijecio javno objavljivanje informacija o ovom epohalnom otkricu. No, u tome mu se suprotstavio arheolog Jesse Figgins i pomogao da istina izadje na vidjelo.

4. Zaboravljena slava grada Ur

     C. Leonard Woolley je u razdoblju izmedju 1922. i 1934. godine izazvao veliku pozornost svojim iskopavanjima na podrucju danasnjeg Iraka. On je otkrio stari mezopotamski grad Ur, tradicionalno mjesto boravka biblijskog Abrahama. Uz pomoc velikog broja radnika on je otkopao gotovo 2000 grobova, medju kojima su neki bili izuzetno bogato ukraseni, pa je Woolley odmah pretpostavio da se radi o ostacima kraljevskih grobnica. Medju tim grobovima svojom ljepotom isticao se onaj koji je pripadao kraljici Pu-abi iz ranog dinastickog perioda godina prije Krista). U njemu su se nalazili ostaci 23 zrtvovana sluge, lira sa zlatnim ornamentima, te razliciti nakit napravljen od zlata, srebra i dragog kamenja. Osim grobova otkrivene su i brojne privatne kuce koje su pokazivale visok nivo zanatske umjesnosti. Citav svijet imao je priliku upoznati se s jednom vrlo razvijenom civilizacijom koja je tisucama godina bila nepoznata.

5. Brodolom kod Uluburuna

     Otkrice George Bassa u potpunosti je promijenilo stereotipove arheologije kao znanosti koja se bavi iskapanjima pijeskom zatrpanih starih civilizacija. Pocetkom sezdesetih godina proslog stoljeca on je u jugozapadnoj Turskoj na dnu mora pronasao ostatke potonolug broda iz razdoblja Broncanog doba. Postalo je ociglednim da i morske dubine kriju velik broj informacija koje bi mogle promijeniti poznatu povijest covjecanstva. Na potonulom brodu pronadjene su drvene grede iz tropske Afrike, jantar sa sjevera Europe, broncani mac iz Italije, kameno zezlo iz podrucja Crnom mora, pecat napravljen u Mezopotamiji, skarabeji iz Egipta, keramika i bakar sa Cipra i Grcke, kositar iz Afganistana, te orudje i oruzje s palestinsko sirijske obale. Sve to je dokazivalo kako je u proslosti postojala intenzivna komunikacija medju prostorno udaljenim kulturama.

6. Covjek iz leda

     Dva njemacka turista su se u rujnu 1991. godine odlucila popesti na planine koje oznacavaju granicu izmedju Italije i Austrije. Na visini 3210 metara naisli su na zacudan prizor. Iz sante leda ukoceno gledao ih je zaledjeni covjek. Ne samo da mu je tijelo bilo ocuvano, nego je isto takvom stanju bila i njegova odjeca, orudje i oruzje. U pocetku se mislilo da se radi o nekom nestalom turistu, pa je prvo pozvana policija i hitna pomoc. Tek kasnije je postalo jasno o kome se radi i na scenu su stupili arheolozi. Pronadjeni covjek je izmjeren, snimljen rentgenom i temeljito pretrazen. Ustanovljeno je da je star nesto vise od 5000 godina i da je pripadao Kasnom kamenom dobu. Umro je kad je imao cetrdeset godina i po tijelu je imao tragove tetoviranja koji su najvjerojatnije bili u svrhu lijecenja. Odjeca i obuca su mu bili izuzetno kvalitetno napravljeni i prilagodjeni niskim temeperaturama. No, ono sto najvise iznenadjuje je sam njegov izgled i sofisticirani izraz lica koji se nikako ne uklapa u nase ustaljene predodzbe o ljudima kamenog doba.

7. Otkrivene tajne Maja

     Generacije znanstvenika cudile su se dostignucima drevnih Maja. Njihove piramide, matematika, astronomija, znanost i umjetnost, bili su svjedocima jedne izuzetno razvijene civilizacije. Najvecu zagonetku je predstavljao njihov jezik, jedini koji je za sobom ostavio pisani zapis iz prekolumbovske Amerike. Godinama se smatralo da se radi o sustavu glifova gdje svaka slicica predstavlja pojedinu rijec ili ideju. No, pokazalo se da su takva razmisljanja potpuno kriva. Pismo Maja bilo je u stvari kombinacija znakova koji su pojedinacno prikazivali konsonante i vokale u svrhu stvaranja rijeci. Revoluciju u desifriranju drevnih rukopisa Maja izazvao je Jurij Knorosov koji je pedesetih godina proslog stoljeca postavio temelje za daljnja istrazivanja. Posto se radilo o ruskom arheologu bilo je potrebno dosta vremena da njegova otkrica budu priznata od snobovskih arheoloskih krugova na Zapadu. Danas mozemo ustvrditi da je otprilike 80 posto zapisa Maja moguce desifrirati, a pri tome gotovo citav sustav pisanja.

8. Porodica koja je otkrila porijeklo ljudi

     Tradicija porodice Leakey je da se svi njezini clanovi bave arheologijom. Predanim radom razlicitih generaciji oni su napravili najveci pomak u razumijevanju porijekla ljudske vrste na Zemlji. Oduvijek su svi fosilni ostaci ljudske prapovijesti dolazili su iz Europe i Azije, dok se Afrika smatrala beznacajnom za ljudsku evoluciju. No, u lipnju 1959. godine dogodio se veliki preokret. Mary Leakey naisla je kopajuci na vrlo zanimljivu kost. Pazljivo je uklonila pijesak i ustanovila da se radi o humanoidnom zubu. Zajedno s ostalim clanovima porodice nastavila je kopati dalje i uskoro su pronasli stotine dijelova pracovjeka kojeg su nazvali Zinjantropus. Objavili su da se radi o najstarijem "covjeku na svijetu" i datirali njegovu starost na otprilike 600 000 godina. No, pravo iznenadjenje je tek slijedilo. Uporabom moderne tehnologije ustanovljena je starost od 1,75 miliona godina. Citavo ljudsko porijeklo se preokrenulo, a Afrika je postala koljevkom covjecanstva.

9. Umjetnici iz Lascauxa

     Pas sedamnaestogodisnjeg Marcela Ravidata je lovio zeca i dosao nanjusio rupu na brdu Lascaux. Tako zapocinje uvod u jedno od najvecih areholoskih otkrica uopce. U spilji koja je tada otkrivena nalazili su se crtezi stari vise od 17 000 godina, crtezi koji su iz temelja promijenili promisljanje o proslosti. Po prvi put imali smo priliku vidjeti fascinantne prikaze ogromnih bikova i konja koji su ocaravali svojom anatomskom preciznoscu. Vjesto izvedene linije bile su ispunjene bojama, dok su sjenke svemu davale osjecaj dubine. Na nekim crtezima mogli su se primjetiti i naznake impresionistickih tonova. Ukupno je pronadjeno sest "galerija" ukrasenih sa 600 slika i skoro 1500 rezbarija. Za taj poduhvat bilo je sigurno potrebno vise drvenih umjetnika koji su prilikom slikanja morali koristiti i ljestve. Sama spilja nije sluzila kao mjesto stanovanja, vec je prije svega imala ritualni karakter. Najnovija istrazivanja pokazuju da medju crtezima u Lascauxu postoje i oni s nedvosmislenom astronomsko-astroloskom simbolikom, sto dodatno potvrdjuje nase kompletno neznanje o znanjima koja su posjedovali ljudi u dalekoj proslosti.

10. Kineski nijemi vojnici iz groba

     Sedamdesetih godina arheoloski nalazi u Kini zapanjili su sve televizijske gledatelje koji su mogli na ekranima vidjeti vojsku od 8000 vojnika napravljenih od terakote. Svi oni bili su postavljeni u grobu prvog vladara Kine Qin Shihuanga koji je umro izmedju 221. i 210. godine prije Krista. Svaka od tih figura predstavljala je unikatni umjetnicki rad i odlikovala se individualnim karakteristikama. Vojnici su stajali u 11 redova i zauzimali prostor veci od 200 metara. Kasnije se pokazalo da je tih 8000 nijemih vojnika samo dio citavog grada koji je podignut kao posmrtna pratnja umrlom vladaru. Pronadjene su jos i prostorije s figurama konjanika, razlicitim zivotinjama, te kraljevskom kocijom. Kasnije je otkrivena i impoznatna piramida koja je u sebi sadrzavala kraljevski grob u kojem su osim kralja bile zive sahranjene i njegove konkubine koje mu nisu rodile djecu.

 
   
 
=> Do you also want a homepage for free? Then click here! <=